Doallanvuoigit

Leat olu vuogit doallat máná go njamahat. Ieguđetlágan vuogit heivejit iešguđetlágan dilálašvuođain. Geahččalatta mii heive dutnje buoremusat.

Movt doallat máná go njamahan?

Movt galggan doallat máná go njamahan?

Čohkká dahje veallá vuohkkasit ja lotkadit. Mánná berre veallát vuohkkasit du rupmaša vuostá, ja máná čoavji du vuosttá. Máná njunni galgá leat čižžeoaivvi guvlui, nu ahte mánná ii galgga dárbbašit jorgalit oaivvi čičči guvlui. Mánná ferte maid bures cakkastit njálmmi vai oa žžu čičči njálbmái ja sáhttá njammagoahtit. Go bures njammagoahtá dalle maid mielki boahtá buorebut. Heivet iežat nu ahte lea nu vuogas njamahanvuohki go vejolaš. Dákkár iešguđetlágan čohkkan/veallánvuogit sáhttet leat ruovttus ja eará sajis. Leat máŋggalágan njamahanvuogit: Dábálaš vuohttunvuohki, heivehuvvon vuohttunvuohki, jumešvuohki, veallut njamahit, njamahit njakčut. Geahččalatta ja gávnnat mii dutnje heive buoremus.

Njakčut njamahit – movt?

Njamaheapmi maŋos mieigga - movt?

Go njakčut njamahat máná de čohkkát, juogo stuolus, soffás dahje seaŋggas. Čohkká vuohkkasit ja lotkadit, ja bija vel áinnas bolstariid doarjjan čielgái ja gieđaid vuollái. Mánná veallá du alde, su čoavji lea du čoavjji vuostá, veaháš vuollelis čičči. Go mánná ná veallá, de dat lea veahkkin dan nu gohčoduvvon njuoratmáná refleavssaid ovdáneamis. Mánná ohccá čičči, stoavká, njoallu ja ráhkkana njammagoahtit. Mánná beassá ohcat čižžeoaivvi seammás go don veahkehat ja doalat máná. Go mánná lea gearggus, de cakkasta njálmmi ja váldá čičči. Mánná heiveha iežas oaivvi nu ahte njunni ii deddo čičči vuostá. Don sáhtát maiddái veahkehastit jus dárbbašuvvo.

Heivehuvvon vuohttunvuohki – movt?

Muddejuvvon vuohttunláhki – Movt?

Heivehuvvon vuohttunvuogis don čohkkát ja mánná veallá bolstara alde du ovddabealde. Čohkká vuohkkasit ja njuolga ja luoitte olggiid. Don doalat máná čielggi ja niskki iežat olgešgieđain ja gardnjil vuolábeale gieđain. Mánná njammá du gurut čičči. Dahje nuppe ládje; doala gurut gieđain, mánná njammá du olgeš čičči. Don sáhtát doallat ja heivehit čičči nuppiin gieđain. Mánná veallá gilgga alde, hui lahka du, su njunni lea čižžeoaivvi lahka. Doala niskki várrogasat, ale duvdde. Várut doallamis dahje deaddimis máná maŋábeale oaivvi. Ná sáhtát jođánit sirdit máná iežat vuostá go mánná bures cakkasta njálmmi ja de oažžu bures čižžeoaivve njálbmái.

Dábálaš vuohttunvuohki – movt?

Dábálaš vuohttunláhki - movt?

Dábálaš vuohttunvuohki lea go don čohkkát ja mánná veallá du salas. Heivet iežat nu ahte čohkkát vuohkkasit ja lotkadit, bolsttar askkis, nu ahte dat doarju du gieđaid. Čohkká oalle njuolga ja luoitte olggiid. Máná doalat iežat lahka ja su čoavjji iežat rupmaša vuostá. Máná njunni berre leat čižžeoaivvi allodagas. Guoskkat máná badjebaksama iežat čižžeoivviin, vai bovttát máná njammanrefleaksa nu ahte mánná bures cakkasta njálmmi, ja bures oažžu čižžeoaivvi njálbmái. Sirdde máná iežat lahka go mánná cakkasta njálmmi. Muhtun nissonat ferejit heivehit čičči vai dat buorebut heive máná njálbmái.

Jumešvuohki – movt?

Jumešláhki – Movt?

Don čohkkát ja mánná lea du bálddas. Go don njamahat máná olgeš čiččis, veallá mánná du olgešgieđa vuolde, ja nuppe ládje. Čohkká vuohkkasit; ja lotkadit. Mánná veallá bolstara(iid) alde, čičči allodagas. Don soaittát šaddat jorgalit rupmaša vai mánnái šaddá sadji du sealggabealde. Mánná veallá gilgga alde du bálddas, ja mánás lea njunni du čižžeoaivvi lahka. Máná niskki doarjjut várrogasat, ale duvdde. Várut ahte it doala itge duvdde máná oaivvi maŋábealde. Don sáhtát heivehit ja doallat čičči nuppiin gieđain. Sirdde máná iežat lahka go mánná cakkasta njálmmi. Dát dagaha ahte mánná oažžu čižžeoaivvi njálbmái ja njammagoahtá.

Veallut njamahit – movt?

Njamaheapmi veallut – movt?

Vealla vuohkkasit ja lotkadit nu ahte sáhtát vuoiŋŋastit seammás go njamahat. Go veallut njamahat de don veallát vuohkkasit gilgga alde, áinnas nu ahte čoarbbeallađas lea moalkut, bahta maŋos guvlui ja čippit moalkájit. Bija áinnas bolstara oaivvi vuollái nu ahte oalgi lea vuohkkasit guottá alde. Dál leat gearggus máná njamahit vuolit čiččis. Jus dus lea stuorra/litna čiččit de sáhtát veallát asehis bolstara alde, dahje bidjat máhccojuvvon lihpara čičči vuollái. Dalle boahtá čižžeoaivi vuogas allodahkii máná njálmmi ektui. Mánná veallá gilgga alde, du rupmaša vuostá, njunni čižžeoaivvi bálddas. Niskki doarjjut várrogasat, ja gease máná iežat lusa go mánná bures cakkasta njálmmi, vai oažžu olles čižžeoaivvi njálbmái.

Maŋimusat ođastuvvon 2021 guovvamánnu 17, gaskavahkku