Heahtedilis lea dehálaš diehtit maid galggat dahkat. Don sáhtát várjalit iežat ja iežat lagamuččaid go čuovut rávvagiid mat leat listtus.
Muitte dieđihit heahteetáhtaide, riŋge 110, 111 dahje 113, ja čuovo sin bagadusaid báikkis.
Golbma rávvaga go
- Leat go heahteetáhtat sajis? Čuovo dearvvašvuođabargiid (113), politiijaid (112), dollajáddadeddjiid (110), almmolaš eiseválddiid ja luohtehahtti gálduid rávvagiid.
- Jus leat várálaš ávdnasiid lahka, addet heahteetáhtat dutnje rávvagiid maid galggat bargat. Soaitá ahte don galggat:
- Guođđit vistti dahje dan mii lea várálaš (Jus dát várálaš ávnnas lea siste dahje dihto báikkis).
- Bissut siste, gokčat lásiid ja uvssaid (jus dat várálaš ávnnas lea áimmus olggobealde).
- Vaikko galggatge leat nu guhkkin eret várálaš ávdnasis go vejolaš, lea dehálaš dieđihit heahteetáhtaide ovdal go manat ruoktot. Jus guođát báikki de sáhtát massit dehálaš dieđuid, dikšuma ja várálaš ávdnasat sáhttet leavvat.
- Nuola buot biktasiid ja skuovaid. Geavat suorbmafáhcaid jus lea vejolaš.
- Jus biktasat leat darvánan liikái de it galgga nuollat daid.
- Ale gaikko biktasiid oaivvi badjel. Čuohpa dahje gaikkot jus lea vejolaš.
- Čohkke biktasiid, skuovaid ja suorbmafáhcaid plastihkkasehkkii ja čana.
- Veahket iežat ovdal go veahkehat earáid.
- Basa gieđaid ovdal go veahkehat nuppi jus lea vejolaš.
Leat go ávdnasa ožžon liikái?
- Ale duohtat ámadaju.
- Doidde liikki čáziin. Rišot 5 minuhta loika čázis jus lea vejolaš. Don sáhtát atnit dábálaš sáibbu ja šámpu, muhto ale ane balsama.
- Jus ii gávdno čáhci, ane njuoska servieahtaid dahje sihkkunbáhpira.
- Álgge ámadajuin.
- Váldde ođđa servieahta juohke rumašoassái.
Leatgo ožžon ávdnasa čalmmiide?
- Ane dábálaš hátnačázi doidit čalmmiid 5 gitta 15 minuhta (ale ane sáibbu).
- Váldde eret linssaid doiddidettiin.
- Basa čalbmelásiid sáibbuin ja čáziin. Don sáhtát fas atnit daid maŋŋil.
Leatgo ožžon ávdnasa njálbmái?
- Doidde njálmmi.
- Ale bagge iežat dahje earáid vuovssadit earágo jus leat ožžon rávvaga dahkat dan.
- Ale juga ovdal go leat ožžon rávvaga dan birra.
- Ale bora, borggut dahje ane snuvssaid.
Dát rávvagat leat obbalaččat ja gustojit buot heahtedáhpáhusaide main fáhtehalat várálaš ávdnasiidda. Dat mearkkaša ahte dat vuosttaš rávvagat várjalit iežat leat ovttaláganat, beroškeahttá makkár ávnnas lea čuohcán dutnje.
Dárkilet rávvagat sáhttet addojuvvot konkrehta dáhpáhusas.
Muitte ahte jierásmuvvan ja ballu ieš alddis sáhttá dahkat ahte don dovddat iežat buohccin. Dat ii dárbbaš mearkkašit ahte várálaš ávdnasat leat čuohcán dutnje.
Mat leat várálaš ávdnasat?
Muhtun ávdnasiiguin lea várálaš deaividit. Dat sáhttet leat kemihkalaččat, njoammu, rádioaktiivvalaččat dahje eksplosiiva. Eahpedábálaš dáhpáhusat dakkár várálaš ávdnasiiguin gohčoduvvojit dávjá CBRNE-dáhpáhussan.
Sivvan dakkár heahtedáhpáhusaide sáhttet leat
- stuorát lihkohisvuođat
- terror
- soahti
Váldde oktavuođa doaktáriin jus oaččut symptomaid.
Mii lea CBRNE ja makkár symptomat sáhtte čuožžilit?
Unohastigoahtá dávjá oanehis áiggi maŋŋil go leat deaividan daiguin, muhto ii leat álohii nu. Eahpedábálaš hádja dahje suovva sáhttet leat kemikálaid dovdomearka.
Go leat deaividan borri ávdnasiiguin sáhttet symptomat leat spiiddisteapmi:
- njunis
- njunis
- čoddagis
- liikkis
Go leat deaividan eará kemihkalaš ávdnasiiguin sáhtát oažžut symptomaid nugo:
- váibbasvuođa
- vuoigŋanváttisvuođa
- geasáhaga
- jámálgeami
Eanaš kemihkalaš ávdnasat leat váráleappot mađi eambbo don oaččut sisa dahje ala.
Dáppe sáhtát don lohkat eambbo mirkkoheaddji gássaid (dárogillii) ja álgoveahki birra mirkkohuvvama oktavuođas (dárogillii). Oktavuođaváldima dieđut go lea dárbu: Giftinformasjonen tlf. 22 59 13 00.
Biologalaš ávdnasat leat baktearat, virusat ja toksiinnaid (mirkoávdnasat biologalaš materiálas) mat sáhttet leat njoammu dahje buohccáhahttit.
Dábálaš symptomat go leat deaividan biologalaš ávdnasiiguin sáhttet leat:
Sáhttá ádjánit ovdal go symptomat čuožžilit maŋŋil eksponerema – sáhttet leat diimmut beaivvit dahje vahkut. Man guhká ádjána ovdal go dovddát iežat buohccin lea sorjavaš das guđelágan njoammumii leat guoskkahuvvon.
Dás sáhtát lohkat eambbo mieleavttolaš biologalaš dáhpáhusaid birra (fhi.no) (dárogillii).
Rádioaktivitehta sáhttá buohccáhahttit du dainna lágiin ahte don oaččut rádioaktiivvalaš gavjja áimmus maid vuoiŋŋat. Dát sáhttá ovdamearkka dihte dáhpáhuvvat maŋŋil buollima mas leat rádioaktiivvalaš ávdnasat visttis dahje fievrrus.
Jus rumaš oažžu beare olu rávnnji rádioaktivvalaš ávdnasis sáhtát maiddái buohccát. Rádioaktiivvalaš rávdnji addá dábálaččat symptomaid dakka viđe.
Alla rávdnjemeriin sáhttá oažžu dakkár symptomaid go:
- illáveajuvuođa
- vuovssadit
Go rádioaktiivvalaš ávnnas guoská liikái sáhttá:
Dávjá dovddat iežat dearvvašin muhtin áiggi – beivviid gitta vahkuid, ovdal go mearkkašat ahte don buohccát.
Dáppe sáhtát don lohkat eambbo maid sáhtát dahkat rádioaktiivvalaš nuoskkideami ja suonjardeami oktavuođas (dsa.no) (dárogillii).
Eksplosiiva ávdnasat, dego bávkkanasávdnasat ja bombbat, sáhttet issorasat soardit. Dat sáhttet maiddái geavahuvvot gilvit eará kemihkalaš, biologalaš ja radionukleára ávdnasiid, nu gohčoduvvon CBRNE-ávdnasiid.
Dábálaččat galgá dikšut soardašuvvamiid diehtemeahttun bávkkanasa maŋŋil dábálaš álgoveahkkerávvagiid (dárogillii).